www.maraton-ladja.hr

IZVJEŠTAJ O RADU UDRUGE LAĐARA NERETVE

ZA 2008. GODINU

 

Udruga lađara Neretve je  08. siječnja 2008. godine izabrala nova tijela Udruge.

 

Formiranjem svih tijela odmah se započelo s radom na svim aktivnostima Udruge kojima je cilj promocija Maratona lađa te drugih vrijednosti koje Udruga promiče sukladno Statutu Udruge.

 

 

1.    AKTIVNOSTI UDRUGE KROZ GODINU

 

1.1. Prilagodba normativnih akata Udruge

 

Udruga je sukladno novim potrebama donijela izmjenu Statuta i  Pravilnika Maratona. Tim izmjenama je omogućen efikasniji rad Udruge i jasnija pravila Maratona lađa čime se uvodi bolji red kako u radu Udruge i u samoj manifestaciji.

Također su dorađena i Sudačka pravila, a izrađen je i Poslovnik Upravnog odbora.

 

1.2. Podjela radnih zadataka pojedinih članova Upravnog odbora.

 

A) Brodovi

 

Za koordinaciju i dogovaranje s brodarima je bio zadužen Renato Drljepan, kojem su pridruženi Goran Kovač i Mladen Jakić koji nisu bili članovi Upravnog odbora. Ujedno je Renato bio zadužen i za koordinatora obilježavnja koridora kroz Neretvu. Zahvaljujući njihovom  angažmanu s brodarima ove godine su prikupljena značajna sredstva od brodova koji su pratili Maraton, te je stanje na vodi bilo bolje nego dosadašnjih godina, s tim da su uočeni i neka nepoštivanja pravila plovidbe na Neretvi, a koja su brodari bili obvezni poštivati.

 

B) Materijalna dobra

 

Za popis imovine koja dosada nije bila evidentirana zadužen je Boro Jelčić te Ivica Šunjić i Ivan Burić. U inventurnu knjigu, odnosno knjigu imovine su upisana sva materijalna dobra kojima Udruga raspolaže i koja su zatečena te novonastala.

Procjenjena imovina Udruge je oko 1.200.000,00 (milijun i dvjestotisuća kuna), od čega najveći dio otpada na 33 lađe.

 

C) Suci

 

Za koordinaciju sa sucima imenovan je Ante Golemac. Za suce su izabrane osobe iz Neretve jer se učestalo prigovaralo da se plaćaju ljudi izvan Neretve, a da imamo renomirane osobe u veslačkim sportovima u Neretvi. Za  Glavnog suca je izabran Mladen Kuran, višestruki svjetski prvak u veslanju koji je sam izabrao suradnike, odnosno pomoćne suce. Nažalost suci nisu bili na visini zadatka te je Upravni odboro odbio izvršiti isplatu ukupnog dogovorenog iznosa što su suci i prihvatili svjesni svojih propusta.

 

D) Sudjelovanje na manifestaciji u  Brestu 2008.

 

Za koordinatora priprema lađara za odlazak u Brest je imenovan Ivan  Burić, zbog njegova jedinstvenog znanja u tradicionalnim vještinama plovidbe lađom i trupom („na pariće“, „na jidro“ i „lancanje“), a za voditelja puta Pavo Jerković.

 

E) Marketinške aktivnosti

 

Za marketniške aktivnosti je od strane Upravnog odbora imenovan Milojko Glasović, kao osoba koja ima marketniške sposobnosti te kao osoba koja je vrlo dobro upoznata sa radom i poviješću Maratona.

 

F) Pravni poslovi Udruge

 

Za izradu svih ugovora i drugih normativnih akata, te zastupanje pred sudovima je imenovan Ante Šprlje, pravnik, te su izrađeni

-         Ugovor o transportu lađa

-         Ugovor za brodare

-         Ugovor o izvođenju radova na lađama

-         Ugovor o postavljanju bova, reklama i konopa

-         Ugovor o suorganizaciji Maratona lađa 2008 između UL Neretve, gradova i Županije.

-         Ugovor o suradnji s Denisom Batinovićem Pekmom

 

Ugovori su značajni jer osiguravaju UL Neretve da ubuduće ima jasno definiran odnos sa izvođačima raznih radova čime se jasno definiraju kako su izvođači dužni izvesti svoje obveze te se uvodi red u pojedinim organizacijskim stavkama. Svaka buduća uprava će ovim ugovorima imati pripremljene obrasce za svoj rad.

 

1.3. Sudjelovanje Udruge na sajmovima

 

Udruga je sudjelovala na sljedećim sajmovima:

-         CRO Tour  u sklopu zagrebačkog proljetnog velesajma,

-         Gudovec (Međunarodni jesneski sajam u Bjelovaru), na kojem je Udurga na poziv domaćina (lađara Bjelovar) dobila besoplatni štand i predvodila izaslanstvo turističkih subjekata doline Nertve

-         EKO ETNO – Jesenski međunarodni Velesajam u Zagrebu na koije je Udruga uz organizatora Dubrovačko-nertvansku Žuapniju bila suorganizator nastupa za koji je Žuapnija nagrađena za scenski nastup u čemu su veliki dopirnos imali i naši lađari

 

Svi sajmovi su iskorišteni i bili u svrhu promocije Udruge te su ostvareni s minimalnim novčanim sredstvima, pokrivenim od sponzora za tu namjenu.

 

1.4.Ostale manifestacije

 

-         Lađarski kup „Jarun 2008“ (sponzoriran u cijelosti od Grada Zagreba s tendencijom da postane tradicionalni)

-         Nastup na Svjetskoj smotri mora i mornara „Brest 2008“ koji se odvijao pod projektom „Hrvatska na Atlantiku“. Sredstva za pripremu, opremu lađara, put i boravak su namjenski prikupljana, odnosno nađeni su sponzori koji su u poptunosti platili sve planirane troškove. Sam nastup lađara, kao glavne hrvatske atrakcije, je  bio iznimno zapažen te je izazivao ovacije desetaka tisuća ljudi te znatnu pozornost i francuskih medija. Zbog ograničenog broja lađara (po planu 6-7) koji bi išli u Brest, Udruga je isposlovala od organizatora pravo za piutovanje još 9 osoba, te su pozvane sve ekipe iz Neretve da iz svog kraja Neretve izaberu zajedničke predstavnike. Svi lađari – putnici za Brest su dali  sve od sebe i teško je odvojiti nekog posbeno, a ipak bi spomenuli „neretvanskog Francuza“ gosp. Tierrya Paula koji nam je svojim organizacijskim sposbnostima uvelike olakšao prezentaciju.

-         „Latinsko jidro“ – Betina. Na poziv domaćina, a na osnovu poznantsva koja su uspostavljena u Brestu, lađari su dobili poziv kako na promociju tako i na regatu „Latinsko jidro“ na kojem su nastupili van kategorija lađa i trupa.

-         „Etno festival u Neumu“ – na poziv kreatorice lađarskih odora – Matije Francika- Vuice, nastupili smo kao dio scenografije za koji je ona dobila najviše ocjene.  Na isti zapažen način se nastupilo i na koncertu Marka Perkovića „Thompsona“u Metkoviću.

-         Hvar – proslava dana Grada. Lađari su na poziv gradonačelnika Grada Hvara, zapaženo sudjelovali na otvaranju stare Lučice u centru grada, svečanom uplovljenju dijela flote iz Bresta i na svim svečanim događanjima tijekom 2 dana boravka u Hvaru. Gotovo sve trošove je podmiro sam domaćin.

 

1.5.Radne posjete i suorganizatorski odnosi

 

A)                      Posjeta Predsjedniku Republike Hrvatske koju su činili Predsjednik Udruge i 3 kapetana prvih ekipa jubilarnog 10. Maratona 2007. Tijekom te posjete je dogovoren nastavak pokroviteljstva Maratona lađa te pripomoć u sprovođenju projekta „Hrvatska na Atlantiku“.

B)                       Posjeta Predsjedniku Sabora Republike Hrvatske na kojem su prezentirane aktrivnosti Udruge te dogovoreno pokroviteljstvo „Hrvatske na Atlantiku“ i Maratona lađa.

C)                      Ministarstvo turizma tijekom koje psojete je dogovoren način suradnje i finacijske pomoći.

D)                      Udruga je s gradovima i Dubrovačko-neretvanskom Županijom intenzivnim pregovorima uspjela dogovoriti i realizirati Suorganizatorski ugovor kojim se prvi put od osnivanja Maraton definirao odnos Udruge, gradova i Županije te financijske obveze svakog od subjekata.

 

Udruga je imala na desetke drugih sastanaka i posjeta koje se ne navode ovdje, ali su bili potrebni za učinkovit rad i stvaranje uvjeta za odrađivanje aktivnosti Udruge.

 

2.    11. MARATON LAĐA

2.1.Pripreme Maratona

 

Po gore navedenim obvezama i dogovorima, podjeljena su zaduženja za pripremu Maratona. Ovogodišnji Maraton je po svojoj organizaciji bio najsloženiji Maraton dosada jer je Udruga odlučila stati na kraj višegodišnjim problemima u organizaciji.

Ove godine je odlučeno da se ekipe ne opterećuju s odvozom i dovozom lađa iz hangara te je za to angažiran posebni prevoznik. Samom Maratonu je prethodio popravak i uređenje oštećenja na lađama. Za obilježavanje kordora, postavljanje reklama sponzora, kao i niz drugih poslova, angažirani su izvođači radova temeljem najjeftinijih ponuda (što se na kraju ipak nije poklazalo najbolji kriterij).

Angažirane su i dvije studentice 2 tjedna prije Maratona, za vrijeme i 1 tjedan nakon, za koorespodenciju s uvaženim gostima, uredske poslove, slanje poziva, te ažuriranje i sortiraje informacija koje su se mijenjale iz sata u sat.

 

Samom Maratonu je prethodilo oko 30 sastanaka Upravnog odbora, 3 organizacijaskog odbora te veliki broj drugih pojedinačnih i skupnih sastanaka.

Udruga je pored Zapovjednog broda po prvi put unajmila dodatni brod za kojeg je prodavala karte i na kojeg je smjestila sponzore te time izbjegla prebukiranost zapovjednog broda i problem koji su se pojavljivali ranijih godina. Potrebno je istaknuti da je prodajom karata za brod, Udruga isplatila navedni brod te čak imala prihode koje je koristila za pokrivanje troškova Maratona.

 

Noć lađara nije organizirana ove godine jer su se protokolarni datumi Grada Opuzena preklapali  s Brzinskim utrkama (kojih je suogranizator Grad Opuzen, koje su stoga morale biti pomaknute na dan kada je planirana Noć lađara.

 

Na završne pripreme pred sam Maraton je utjecala i najava da će uz Predsjednika Sabora, Maraton pratiti i Predsjednica Parlamenta Republike Albanije, pa je državni protokol zadnjih 40 sati pred Maraton kontrolirao sve aktivnosti, tražeći podatke, pojašnjenja, te sudjelovanje članova Upravnog odbora na sastancima s njima.

 

2.2. Tijek Maratona na vodi

 

Start Maratona je dan prije pomaknut za 15 minuta u dogovoru s HRT-om kako bi se se prolazak kroz ciljnu ravninu direktno uključio u Dnevnik HRT-a.

 

Samo natjecanje na vodi, odnosno ponašanje brodova na vodi do Komina bilo je po pravilima koja su dobili, uz iznimku 2 broda koja se na startu nisu na vrijeme okrenula, ali nisu stvarala probleme. Primjećeno je da su neka manja plovila  (lađe i brodice) bila u koridoru predviđenom za natjecatelje, iako tamo nisu smjela biti, ali nisu utjecali na rezultate.

Ispod Komina, gdje se križaju putevi brodova i natjecatelja uočen je problem prilikom mimoilaženja za koji će se ubuduće morati iznaći kvalitetno rješenje. Također je uočeno da je angažirani postavljač bova ostavio više prostora za brodove nego za lađe iako je bilo dogovoreno da se ostavi prosto 2:1 u korist lađa. Na navedeno psotavljanje se nije moglo reagirati jer je postavljanje bovi – razgraničenja vršeno netom prije Maratona.

 

Nakon  utrke spominjana su kršenja pravila pojedinih ekipa (umotavanje zastava i skidanje jarbola) ali nijedna primjedba nije se odnosila na točno navedenu ekipu tako da se nije moglo pristupiti sankcioniranju prekšitelja prema Pravilniku.

Po dolasku na cilj u Pločama utvrđeno je da su suci propustili mjeriti vrijeme što je neugodno iznenadilo i Udrugu i lađarske ekipe.

 

Zaključak je da je na ovom Maratonu bilo najmanje problema na vodi od dosadašnjih Maratona, ali se uvijek mogu postići poboljšanja.

 

2.2.Organizacija u Pločama

 

Grad Ploče i Udruga na više sastanaka do u detalje su usuglasili program dočeka i proslave. Grad je preuzeo veći dio organizacije, a Udruga je na sebe preuzela organizaciju okrepe sudionika i čašćenje uzvanika.

Po istom dogovoru priprema hrane se trebala odvijati u neposrednoj blizini, tj. u kabinetu srednje škole pod rukovodstvom stručnog djelatnika. Međutim, 3 dana uoči Maratona, navedeni djelatnik je otkazao organizaciju pripreme večere, te je Udruga bila prisiljena hitno angažirati drugog isporučitelja hrane za što se angažirao restoran „Domagoj“ iz Metkovića.

Hrana je spremljena i dopremljena do samog šatora i nalazila se u kombiju u velikim posudama (tećama). Nekolicina lađarskih predstavnika i glavni konobar za uzvanike su upoznati s tim podatkom i rečeno im je da obavijeste ostale ekipe oko sebe, što se ipak nije dogodilo. Također dogovorene hostese sa zapovjednog broda i Grada Ploča nisu se pojavile u šatoru kao poslužiteljice hrane, a uvidio se problem sa dopremom kruha.

Sve ovo je bacilo mrlju na kvalitetu organizacije ovogodišnjeg Maratona koji je unatoč napretku u mnogim stavkama, zbog prethodno navedenog problema podjela hrane, ostavio dojam loše organizacije.

 

I ovaj izvještaj koristimo da se zbog propusta ispričamo svim lađarima za neugodnosti, iako smo poduzeli sve da bi se istima omogućio pristojan doček kakav zaslužuju.

 

 

3. ZAKLJUČAK

 

Protekli rad Udruge je imao veliki uspjeh u aktivnostima Udruge te sređivanju lošeg financijskog stanja Udruge. Dug od gotovo 160.000,00 kuna iz proteklih godina koji je dovodio u opasnost održavanje Maratona i aktivnosti Udruge,  saniran je u protelih 9 mjeseci intezivnim radom i velikim zalaganjem ove uprave. Nakon dugo vremena Udruga konačno ima pozitivno poslovanje nakon održanog Maratona te ima mogućnosti za rad za idući Maratonski ciklus bez tereta dugova kao što je to bilo prošle godine. Sve finacijske stavke se mogu jasno vidjeti u priloženom Finacijskom izvještaju te svatko može vidjeti gdje je svaka kuna potrošena, a može se izvršiti uvid u sve račune kod Tajnika Udruge.

 

Održano je preko 40 službenih  sastanaka Upravnog odbora, a njegovi članovi su imali nemale vlastite izdatke za rad u Udruzi, ali su isti volonterski odradili povjerene im zadaće.

 

 

Studeni, 2008. godine.

UPRAVNI ODBOR

     UDRUGE LAĐARA NERETVE